Rezidba je osnovni pomotehnički zahvat. Voćke u intenzivnim nasadima je potrebno orezivati iz više razloga.
Prvi razlog za redovitu rezidbu je postizanje pravilnog omjera između vegetativnih i rodnih (generativnih) pupova kako bi se uspostavila ravnoteža između rasta i rodnosti. Osim toga, regulira se ravnoteža između podzemnog i nadzemnog dijela.
One voćke koje se redovito orezuju bolje rode i tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se sljedeće vegetacijske sezone razviti cvjetovi. Orezane voćke imaju prozračnu i dobro osvijetljenu krošnju što povoljno utječe na kakvoću plodova i zdravstveno stanje voćke, dok se u zgusnutim i zasjenjenim krošnjama dugo zadržava vlaga nakon kiše pa su takve voćke sklonije bolestima. Orezane krošnje se zbog obilja svjetla i prozračnosti brže suše i rjeđe dolazi do infekcija. Osim toga, rezidba daje i estetsku notu krajoliku koji izgleda urednije i dotjeranije.
U slučaju neredovite rezidbe, postupno dolazi do premještanja rasta i rodnosti u vrhove i obod krošnje, dok niži dijelovi odumiru. Voćka gubi rodnu površinu, rast mladica slabi, a rodnost još više opada jer nema obnove rodnih izboja.
Fiziologija reza je temeljno znanje za određivanje kriterija reza.
Tehnike reza:
1. Prorjeđivanje
– odstranjuje se višak izboja, grančica ili grana.
– prihvatljivija tehnika jer se tim postupkom odstranjuje višak izboja.
– održava se bolja ravnoteža između rasta i rodnosti.
2. Prikraćivanje
– odstranjivanje vršnog dijela izboja, grančice.
– primjenjuje se u mlađih voćaka za vrijeme formiranja uzgojnog oblika ili ukoliko ima prevelik broj rodnih pupova.
– postiže se razgranavanje na određenoj visini.
3. Rovašenje
– postupak zasijecanja kore (u obliku slova V) – prekid floema.
– osigurava se veća količina hraniva za rast pupa.
Zakonitosti rasta pojedinih dijelova krošnje ovisno o mjestu izbijanja grana, kutova grananja, debljine i raspoložive lisne površine (Vochtingu):
1. Dvije grane iste dužine i debljine koje izbijaju na istoj visini i pod istim uglovima, JEDNAKO RASTU.
2. Od dvije grane pod istim ostalim uvjetima, KRAĆA SLABIJE RASTE NEGO DUŽA.
3. Od dvije grane pod istim ostalim uvjetima, DUŽI PORAST IMA ONA GRANA KOJA IZBIJA POD OŠTRIJIM KUTOM.
4. Od dvije grane iste debljine i dužine s istim uvjetima, BUJNIJE RASTE ONA GRANA KOJA IZBIJA IZ GLAVNE GRANE NA VIŠEM MJESTU.
5. Deblje grane pod istim uvjetima, BUJNIJE RASTU OD TANJIH GRANA.
6. Od dvije grane trećeg reda, JAČI PORAST ĆE IMATI ONA KOJA IZ GRANE DRUGOG REDA IZBIJA BLIŽE GLAVNOJ GRANI.
7. Od dvije grane pod ostalim istim uvjetima, BUJNIJE RASTE ONA GRANA KOJA NA SEBI NOSI VIŠE SEKUNDARNIH GRANČICA odn. KOJA IMA VEĆU LISNU POVRŠINU.
Ovisno o vremenu kada se rezidba obavlja, razlikuju se dvije vrste rezidbe. Prva je zimska rezidba ili rezidba „u suho“ koja se obavlja u vrijeme mirovanja vegetacije. Može se provoditi od jeseni do proljeća, neposredno pred bubrenje pupova. U praksi se najčešće obavlja u rano proljeće kada prođu jake zimske hladnoće jer su voćke nakon rezidbe jako osjetljive na smrzavanje. Treba ju obavljati redovito svake godine jer najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i površine lista. Danas najčešće ima samo ulogu korekcije reza u zeleno.
Druga rezidba pak se obavlja u vrijeme vegetacije i zove se ljetna rezidba ili rezidba „u zeleno“. Zelenom rezidbom se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju i pojačava se osvijetljenost krošnje kako bi se osigurala kvaliteta plodova i zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Zelena rezidba je obavezna mjera i obavlja se u više navrata. Na početku vegetacije tj. u fazi kada mladice narastu oko 15 cm obavlja se pinciranje suvišnih mladica, druga zelena rezidba obavlja se kada mladice završe vegetativni rast, a polovicom kolovoza može se obaviti još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili ranije nisu odstranjene.
Izolacija vrha:
1. izolacija u fazi tek nabubrenih pupova
2. izolacija u fazi krenulih pupova
3. izolacija u fazi već odraslih mladica
Izolacijom vrha postiže se pravilnije razgranjenje lateralnih izboja po dužini. Kod izolacije u periodu mirovanja dolazi do jačeg razvoja produljnice i eliminiranje konkurentnih izboja ispod same produljnice, dok kod izolacije u početku vegetacije vršni pup ostaje neoštećen, a intenzitet rasta se prenosi na niže pupove.
Alat kojim se obavlja rezidba mora biti oštar i dezinficiran.
CJELOKUPNU PONUDU PROFESIONALNIH VOČARSKIH ŠKARA I PILA ZA REZIDBU MOŽETE VIDJETI KLIKOM OVDJE.
