Ako uvažavamo činjenicu da postotak vlage u drvetu igra izuzetno veliku ulogu na ogrjevnu vrijednost drveta, tada se moramo zapitati kakvo drvo za ogrijev koristimo.
Svježe drvo sadrži čak i do 50% vode u svojoj težini pa je prema tome i njegova ogrjevna vrijednost vrlo mala. Tek nakon jedne do dvije godine skladištenja, ogrjevno drvo postiže potrebnu suhoću, ovisno o vrsti drveta. Procjenjuje se da je iz cjepanice prosječne veličine s početnim sadržajem vlage od otprilike 50% potrebno prije upotrebe izvući 475 ml vode, odnosno, gotovo pola litre.
Za grijanje se u našim prostorima najčešće koristi drvo bukve, graba, javora, hrasta, jasena i breze. Poznato je da bukovo drvo proizvodi jaki žar, te zbog toga ujednačeno i dugotrajno emitira toplinu, te uz atraktivni plamen gori gotovo bez iskri, što je pogodno za sve vrste kalijevih peći a posebno one sa staklenim otvorom.
Kako je drvo prirodni materijal, podložno je prirodnom procesu raspadanju, stoga je potrebno u što kraćem roku postići optimalni udio vode u iznosu do 15-20%. Može se računati da drvo, suho i uskladišteno, zbog prethodno navedenog procesa godišnje može izgubiti čak i do 3% ogrjevne vrijednosti. Kako se bliži sezona grijanja, a negdje je već i počela, opskrbite se na vrijeme uređajem za kontrolu vlage.
