Zbijenost tla je promjena strukure tla – poveća se gustoća i smanji poroznost. Nastaje opterećenjem tla. Najčešće tabanom pluga i tanjurače. Što je sustav uzgoja biljaka intenzivniji to je zbijanje tla izraženije.
Kako zbijenost tla utječe na visinu prinosa?
Zbijenost tla je jedan od najznačajnijih fizikalnih pokazatelja kvalitete tla. Iako lagano zbijeno tlo ubrzava klijanje, previše zbijeno tlo kod uzgoja biljaka uzrokuje gubitak prinosa tako što
ograničava rast i razvoj korijena
i onemogućava vertikalnu distribuciju vode u tlu.
Preventivne mjere
Što je više vlage u tlu ono je više podložno zbijanju. Stoga izbjegavajte obradu tla ili prometovanje po tlu uopće dok je ono prevlažno ili mokro.
Zatim, što je veći sadržaj gline potencijal zbijanja se povećava, a smanjuje se povećanjem sadržaja pijeska.
Kako bi što više smanjili tlačenje teškim strojevima i oruđima odaberite šire pneumatike, duple kotače i smanjite osovinski pritisak.
Primjenite reducirane i konzervacijske sustave obrade tla. Primjerice sustav direktne sjetve u kojem se izostavlja obrada tla.
Detekcija problema
Golim okom nije jednostavno odrediti strukturu tla. Ipak, postoje simptomi koji ukazuju na zbijenost tla, a njih lako možete uočiti:
- vidljivi tragovi kotača u usjevu
- zadržavanje vode na ravnoj i blago nagnutoj površini tla
- deformirano korijenje (raste i razvija se horizontalno umjesto vertikalno)
- povećana potrošnja energenata pri obradi tla u odnosu na uobičajenu potrošnju (jer je potrebno više snage)
- neugodan miris tla (zbog anaerobnih uvjeta)
- spora mineralizacija žetvenih ostataka (slabo prozračeno tlo)
- usporen rast biljaka
- nejednak porast usjeva na poljoprivrednoj površini
- smanjenje prinosa
Utvrđivanje zbijenosti tla – što sve možete saznati mjerenjem
Najpreciznije ćete zbijenost tla odrediti penetrometrom za tlo. Njime se mjeri mehanički otpor tla na probijanje sondom. Najbolje vrijeme za mjerenje je rano proljeće prije obrade tla, a tlo treba biti vlažno.
Metoda je jednostavna, no budite strpljivi i točni. Samo tako ćete dobiti važne informacije o rahlosti tla u zoni ukorjenjivanja (sloju dubine do 50 cm):
- dubinu nastanka zbijenog sloja*
- debljinu zbijenog sloja**
* Što je zbijeni sloj bliže površini tla, štetnost je veća (ukorjenjivanje biljaka će biti pliće).
** Zbijeni sloj debljine preko 5 cm predstavlja izrazito veliki rizik koji može uzrokovati pad prinosa i preko 40%.
Polako umetnite sondu mjerača u tlo. Prilikom prodiranja sonde u tlo na zaslonu ćete vidjeti izmjerenu vrijednost. Zbijeni sloj prepoznat ćete kada se očitana vrijednost na određenoj dubini naglo povećava, a daljnjim prodiranjem u tlo se smanjuje. Ponovite mjerenja na više mjesta.
Kako popraviti strukturu zbijenog tla?
Na manjim dubinama rahlite plugom, a na dublje zbijenim tlima korisno je podrivanje. Imajte na umu da učinci podrivanja i rahljenja nisu dugog vijeka. Opetovano korištenje mehanizacije i pretjerano gaženje vratit će tlo u prvobitno stanje. Ako si teško možete priuštiti ove postupke, popravite strukturu tla zelenom gnojidbom.
Sitna, ali bitna lista ekoloških posljedica
I za kraj važno je napomenuti da zbijenost tla izrazito nepovoljno utječe na okoliš. Neke od tih pojava su:
- erozija tla
- narušena mikrobiološka struktura tla
- potencijalno veći razvoj štetočina i patogena
- eutrofikacija voda (burna pojava algi)
- emisija stakleničkih plinova (veći utrošak energije na obradu)
Brinite o tlu koje je najvažnija sastavnica svih kopnenih ekosustava. Gospodarite tlom na održiv način jer ono ima presudnu ulogu u održavanju života na Zemlji.
Izvori:
Agrotehničke mjere popravke zbijenih tala, Šime Knežević
Zbijenost i popravak strukture tla, Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
